Kompanija Visa najavila je smanjenje radne snage za 7%, što pogađa oko 2.600 zaposlenih od ukupno približno 34.100 radnika. Otpuštanja će najviše pogoditi tehnološke timove i timove zadužene za razvoj proizvoda, dok kompanija restruktuira poslovanje.
Izvršni direktor Ryan McInerney izjavio je da ima "duboko uvjerenje da radimo ono što je ispravno za Visu, naše klijente i partnere", naglašavajući potrebu da se "nastavi sa fokusom na povećanje efikasnosti u cijeloj kompaniji kako bismo mogli reinvestirati u prilike sa najvećim potencijalom". Dodao je da Visa "ulazi u novu eru trgovine sa poslovanjem koje ima stvaran zamah".
Vještačka inteligencija odigrala je značajnu ulogu u ovoj odluci, iako nije bila jedini faktor — AI je pomogao u smanjenju repetitivnih zadataka i ubrzao razvoj proizvoda, dok su na odluku uticali i drugi poslovni faktori. Kompanija planira preusmjeriti resurse ka prilikama sa većim rastom kako bi ostala konkurentna u industriji koja se brzo mijenja.
Ovo je dio šireg trenda u industriji platnog prometa — Mastercard je ranije 2026. godine otpustio 4% svoje radne snage, dok je fintech kompanija Block u februaru ukinula oko 4.000 radnih mjesta. Visina radne snage Vise je, ipak, u fiskalnoj 2025. godini porasla za oko 8%, što sugeriše da ovo smanjenje predstavlja stratešku preraspodjelu resursa, a ne znak finansijskih poteškoća.
Analiza Euronewsa pokazuje da nigdje u Evropskoj uniji trećina prosječne bruto plate nije dovoljna za mjesečnu ratu kredita od skoro 3.600 eura, koliko iznosi rata za kuću vrijednu milion eura. Proračun podrazumijeva učešće od 20% (200.000 eura), kredit od 800.000 eura uz fiksnu kamatu od 3,5% na period otplate od 30 godina i maksimalno 33% bruto prihoda izdvojenog za ratu — što daje mjesečnu ratu od 3.592 eura, odnosno potrebnu godišnju zaradu od 130.631 eura. Proračun ne uključuje poreze na nekretnine, osiguranje ni troškove same transakcije, a podaci o platama preuzeti su iz Eurostatovih brojki za 2025. godinu za zaposlenike sa prosječnom platom.
Luksemburg je zemlja kojoj je najbliže priuštivosti — potrebno je 1,6 prosječnih plata, uz mjesečnu platu od 6.713 eura. Slijede Danska (2,1 plate, 5.300 eura mjesečno), Irska (2,3), Belgija (2,4) i Austrija (2,5). Njemačkoj je potrebno 2,7 prosječnih plata, Francuskoj 3,1, Španiji 4,0, a Italiji 4,1.
Na suprotnom kraju liste nalazi se Bugarska, kojoj je potrebno čak 7,8 prosječnih plata (uz mjesečnu platu od svega 1.398 eura), zatim Grčka (7,2 plate, 1.510 eura mjesečno), Mađarska (6,7), Slovačka (6,3) i Poljska (5,8). Ukupno 11 zemalja EU zahtijeva pet ili više prosječnih plata, uključujući Rumuniju (5,8), Latviju (5,7), Češku (5,2), Portugal (5,2) i Hrvatsku (5,2).
Za parove u kojima oboje partnera zarađuju prosječnu platu, potrebna zarada se prepolovljuje. Luksemburg tako postaje jedina zemlja EU u kojoj dvoje prosječnih zarađivača zajedno premašuje prag priuštivosti (potrebno je svega 0,8 njihove zajedničke plate), dok se Danska tome približava (1,05), a Bugarskoj je i dalje potrebno gotovo četiri puta više od zajedničke zarade para.
Apple je u petak pretekao Nvidiju i postao najvrednija kompanija na svijetu, mijenjajući poredak na vrhu tehnološkog sektora dok investitori preispituju izglede za vještačku inteligenciju. Apple je zatvorio trgovanje s tržišnom kapitalizacijom od 4,88 biliona dolara, dok je Nvidijina vrijednost pala na oko 4,86 biliona dolara, nakon pada dionice od 3,5 posto.
Nvidia je titulu najvrednije kompanije na svijetu držala od juna 2025. godine, kada je pretekla Microsoft. Apple je u 2026. godini nadmašio AI čipovnog giganta jer investitori nagrađuju njegove planove ulaganja u vještačku inteligenciju — dionica je porasla gotovo 23 posto od početka godine, nadmašivši tržište zahvaljujući AI agendi i modelu skromnijih kapitalnih ulaganja, dok kompanije širom industrije ulažu nezapamćene iznose u izgradnju AI infrastrukture.
Ipak, vodstvo između dvije kompanije ostaje promjenjivo — pozicije su se kasnije zamijenile, pa je Nvidia zatvorila trgovanje neznatno iznad Applea. Iako je Apple na kratko preuzeo prvo mjesto u petak, 17. jula, dvije kompanije i dalje se nalaze veoma blizu po tržišnoj vrijednosti.
Kupovina nekretnine u Evropi znači plaćanje poreza na skoro svakom koraku — od potpisivanja ugovora do dana prodaje. I nije svejedno gdje kupujete: razlike između zemalja su ogromne.
Prema podacima Global Property Guide, koji prate oporezivanje nekretnina u više od 80 zemalja, postoje četiri ključna poreza na koje treba obratiti pažnju: porez na prenos vlasništva (plaća se pri kupovini), godišnji porez na imovinu, porez na prihod od najma i porez na kapitalnu dobit pri prodaji.
Porez na prihod od najma
Ovdje su razlike najveće. Na skromnih 1.500 € mjesečnog najma, Danska uzima čak 42,11%, Nizozemska 36%, Finska 30%. Na drugom kraju — Kipar počinje od nule, a Luksemburg uzima samo 2,94%. Na višim iznosima (12.000 € mjesečno) Belgija vodi s 47,27%, slijede Danska (43,22%) te Njemačka i Grčka (po 41%). Italija ostaje stabilna na 21%, Portugal na 28%.
Porez na prenos vlasništva (pri kupovini)
Belgija je i ovdje najskuplja — do 12,5% cijene nekretnine, što na kući od 500.000 € znači 62.500 € samo na porezu pri kupovini. Slijede UK (12%), Nizozemska (10,4%) i Luksemburg (10%). Estonija i Češka nemaju ovaj porez, a Litvanija naplaćuje svega oko 0,4%.
Godišnji porez na imovinu
Španija formalno može ići do 4,8%, ali se računa na katastarsku vrijednost — često daleko ispod tržišne. U praksi, na kući vrijednoj 300.000 €, Britanija naplaćuje oko 2.000–3.200 € godišnje (council tax), Francuska i Španija tipično 700–1.800 €, a Njemačka varira ovisno o općini. Kipar i Malta nemaju nikakav godišnji porez na imovinu.
Porez na kapitalnu dobit (pri prodaji)
Danska je najtežja — do 52,07% na zaradu, što znači da na zaradi od 250.000 € možete platiti i 130.000 € poreza. Malta ne oporezuje dobit, već naplaćuje fiksnih 12% na prodajnu cijenu (5% ako niste profesionalni preprodavač i prodate unutar 5 godina). Njemačka nudi najatraktivniju opciju za dugoročne investitore: ako imate nekretninu duže od 10 godina, cijela zarada je oslobođena poreza.
Zaključak: gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije?
Belgija se ističe kao najteže oporezovana zemlja — visi ili predvodi listu pri kupovini, držanju i iznajmljivanju nekretnine. Na suprotnom kraju nalaze se Kipar i Malta: Kipar počinje najam od nule, Malta ne oporezuje kapitalnu dobit, a ni jedna ni druga nemaju godišnji porez na imovinu. Za investitore iz dijaspore, ove razlike mogu biti odlučujuće — pravi izbor lokacije može sačuvati desetine hiljada eura.
Microsoft je saopštio da otpušta 4.800 zaposlenika — oko 2,1% globalne radne snage — pri čemu je gaming divizija Xbox najteže pogođena. Od ukupnog broja otpuštenih, oko 1.600 otpadnih na Xbox, a očekuje se da će do kraja fiskalne godine taj broj u gaming sektoru narasti do oko 3.200 — što znači otprilike 20% globalne Xbox radne snage.
Kao dio restrukturiranja, Microsoft odvaja nekoliko razvojnih studija koji se vraćaju u nezavisni status ili prelaze pod novo vlasništvo: Compulsion Games i Double Fine Productions postaju nezavisni, dok su Ninja Theory i Undead Labs navodno već u pregovorima s novim vlasnicima. Za francouzski Arkane Studios Microsoft istražuje "strateške opcije". Otpuštanja zahvaćaju i komercijalni sektor kompanije, gdje se restrukturira prodajna mreža.
Microsoft je u 2026. godini bio najlošiji performer među megacap tech dionicama — pao 19% od početka godine — dok investitori strahuju da će generativni AI modeli potisnuti široke segmente enterprise softvera. Kompanija fokus prebacuje na AI infrastrukturu, a Xbox restrukturiranje tumači se i kao priprema za moguću prodaju ili transformaciju gaming biznisa.
Nasdaq je 26. juna najavio da SpaceX ulazi u prestižni Nasdaq-100 indeks — jednu od najbrže izvršenih takvih uključenja u historiji indeksa. Fondovi koji prate Nasdaq-100 počet će kupovati dionice SpaceX-a (ticker: SPCX) nakon zatvaranja tržišta 6. jula, a SpaceX zvanično postaje dio indeksa od 7. jula 2026.
Uključenje u Nasdaq-100 automatski pokreće takozvanu pasivnu kupovinu: više od 800 milijardi dolara prati ovaj indeks, uključujući popularni ETF Invesco QQQ Trust (QQQ) — jedan od najprometnijih vrijednosnih papira na Wall Streetu. J.P. Morgan procjenjuje da bi uključenje SpaceX-a moglo privući oko 4,3 milijarde dolara pasivnih priljeva, uz dodatnih do 3 milijarde dolara od rebalansiranja Russell indeksa.
SpaceX je mogao biti uključen brže nego ikada zahvaljujući izmjenama pravila: Nasdaq, FTSE Russell i MSCI relaksirali su uvjete za ulazak u indeks — uključujući zahtjeve o profitabilnosti, minimalnom broju dana od IPO-a i dostupnom broju dionica za trgovanje. Kompanija Elona Muska tako postaje jedna od najvrijednijih ikada uključena u Nasdaq-100 odmah po izlasku na berzu, što analitičari opisuju kao historijski trenutak za privatne kompanije i tržišta kapitala.
Bitcoin je ponovo klizno ispod psihološki važne granice od 50.000 dolara, što je izazvalo zabrinutost među investitorima i analitičarima koji su se nadali stabilizaciji tržišta kriptovaluta. Pad dolazi usred globalnih makroekonomskih pritisaka, uključujući neizvjesnost oko kamatnih stopa, geopolitičke napetosti i generalnu averziju prema rizičnoj imovini.
Ovo nije prvi put da Bitcoin gubi ovu razinu — tržište kriptovaluta poznato je po naglim oscilacijama u oba smjera. Međutim, pad ispod 50.000 dolara aktivira tzv. "stop-loss" naloge mnogih investitora, što može ubrzati daljnji silazni pritisak. Ethereum i ostale veće kriptovalute pratile su Bitcoin navani, s gubicima između 4 i 8 posto u 24 sata.
Analitičari su podijeljeni: dio smatra da se radi o zdravoj korekciji nakon ranijeg rasta, dok drugi upozoravaju da bi se mogao nastaviti duži period pada ako makroekonomski uvjeti ostanu nepovoljni. Investitori prate hoće li Bitcoin pronaći podršku na ovoj razini ili nastaviti pad prema sljedećim ključnim zonama.
SpaceX dionice zvanično su počele s trgovanjem na berzi pod oznakom SPCX. Dionice su otvorile nešto iznad 150 dolara — što je 13% iznad ciljne cijene od 135 dolara — izazivajući pravu euforiju na Wall Streetu. Rast cijene dionica podigao je neto vrijednost izvršnog direktora Elona Muska iznad bilion dolara, što ga čini prvim čovjekom u istoriji koji je dostigao tu cifru.
Analitičari su upozoravali na povećanu volatilnost prvog dana trgovanja — dionice mogu biti privremeno zaustavljene ako porastu prebrzo u kratkom periodu. Šire tržište reagovalo je pozitivno: S&P 500 porastao je 0,4%. Ironično, dionice Tesle (TSLA) pale su 1,5% — što neki analitičari tumače kao rotaciju investitora iz Tesle u SpaceX.
Wise (ranije poznat kao TransferWise) je finansijska platforma koja je promijenila način na koji dijaspora šalje novac kući i upravlja finansijama u više zemalja. Osnovan 2011. u Londonu, Wise danas ima preko 16 miliona korisnika širom svijeta.
Šta nudi Wise?
Wise nije obična banka — to je viševalutni račun koji vam omogućava da imate lokalne bankovne podatke u SAD-u, UK, EU, Kanadi, Australiji i još 20+ zemalja. To znači da možete primati plaću u dolarima kao da imate američki račun, čuvati eure, konvertovati valute po stvarnom međubankovnom kursu i slati novac u BiH, Srbiju i Hrvatsku po cijeni koja je 5 do 8 puta jeftinija od klasičnih banaka.
Wise kartica
Uz Wise možete dobiti debitnu karticu (Visa ili Mastercard) koja radi u cijelom svijetu — plaćate lokalno bez skrivenih naknada za konverziju. Kartica automatski koristi valutu s vašeg računa s najboljim kursom.
Koliko košta?
Otvaranje računa je besplatno. Slanje novca košta između 0,4% i 1,5% ovisno o valuti i iznosu — znatno ispod bankovnih naknada od 3–5% plus loš kurs. Za transfer od 1.000 dolara u eure, Wise je tipično 30–40 dolara jeftiniji od banke.
Kako otvoriti račun?
Idite na wise.com, kliknite "Open account", unesite email i lozinku, te verificirajte identitet pasosom ili vozačkom dozvolom. Cijeli postupak traje oko 10 minuta. Aplikacija je dostupna na iOS i Android.
Za koga je Wise idealan?
Za sve koji primaju plaću u jednoj zemlji a žive ili šalju novac u drugu — radnici dijaspore, freelanceri, studenti u inostranstvu i svi koji putuju. Jedini nedostatak: Wise ne nudi kredite ni hipoteke — to nije klasična banka, nego alat za transakcije i čuvanje više valuta.
Trumpova administracija predlaže podizanje praga sjevernoameričkog sadržaja za automobile na 82%, pri čemu bi najmanje polovina morala poticati isključivo iz Sjedinjenih Država. Prijedlog je dio šire strategije zaštite američke automobilske industrije i smanjenja ovisnosti o stranim dobavljačima, posebno iz Meksika i Kanade. Mjera bi imala dalekosežne posljedice za cijeli lanac opskrbe u auto industriji Sjeverne Amerike.
Meta je obavijestila skoro 1.400 zaposlenika u državi Washington da će izgubiti posao do 22. jula 2026. — posljednji u nizu poteza u okviru restrukturiranja koje obuhvata oko 10% globalnog kadra kompanije. Otpuštanja pogađaju lokacije u Bellevueu (699 radnika), Seattleu (259), Redmondu (206) te udaljene pozicije (231), a zahvaćaju softverske inženjere, naučnike podataka, dizajnere sadržaja i IT osoblje. Kompanija, koja je u martu imala skoro 78.000 zaposlenih globalno, prebacuje resurse prema AI infrastrukturi i razvoju naprednih čipova. "Izmjene uključuju otpuštanja, zatvaranje slobodnih mjesta i prebacivanje hiljada zaposlenika na poslovne prioritete," saopćio je glasnogovornik Mete.
Suosnivač Googlea Sergey Brin donirao je 500.000 dolara grupi koja se bori protiv Mjere D na glasanju u San Franciscu 2. juna — prijedloga koji bi proširio tzv. "porez na preplaćene direktore", odnosku taksu na kompanije čiji šefovi zarađuju nesrazmjerno više od prosječnog radnika. Zagovornici mjere tvrde da bi ona smanjila nejednakost, dok kritičari upozoravaju da bi tjerala poslodavce i startupe iz grada. Brin se već ranije uključio u borbu protiv poreza na bogatstvo u Kaliforniji — početkom godine uložio je 57 miliona dolara u kampanju "Building a Better California" koja se protivi prijedlogu za uvođenje državnog poreza na imovinu milijardera. Donacija dolazi u trenutku kada se San Francisco bori s visokim troškovima poslovanja i padom poslovne aktivnosti u centru grada.
Jamie Dimon, izvršni direktor JP Morgana — najveće američke banke — potvrdio je da AI već preoblikuje radnu snagu kompanije i da će u narednih pet godina banka zapošljavati manje ljudi čak i uz globalni rast. JP Morgan troši 19,8 milijardi dolara na tehnologiju u 2026. godini — najveći tehnološki budžet u industriji — a 150.000 zaposlenih svake sedmice koristi internu AI platformu. Dimon kaže da banka ne otpušta masovno, nego "preusmjerava" radnike: smanjuje operativne i administrativne uloge i povećava pozicije okrenute klijentima i tehnologiji. Upozorio je i na širu sliku: "AI može ići prebrzo za društvo — i sad je trenutak da počnemo o tome razmišljati." Dimon je podržao ideju vladine zabrane masovnog otpuštanja zbog AI-a, ali dodao: "Izlječit ćemo mnogo vrsta raka zahvaljujući ovoj tehnologiji."
Meta, kompanija iza Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, počela je s otpuštanjem oko 10% zaposlenih — što znači oko 8.000 radnih mjesta. Paradoks: ovo se dešava u trenutku kada je Meta upravo objavila jedan od najuspješnijih kvartala u historiji — prihodi od 56,3 milijarde dolara i neto dobit od 26,8 milijardi. Razlog otpuštanja nije loše poslovanje nego agresivno ulaganje u vještačku inteligenciju — kompanija planira potrošiti najmanje 115 milijardi dolara na AI infrastrukturu u 2026. Dok jednom rukom otpušta zaposlene, drugom gradi: Meta istovremeno podiže "Hyperion" — data centar vrijedan 200 milijardi dolara na 4.000 akri ruralnog Louisiane. Projekat zahtijeva 7,5 gigavata električne energije iz 10 novih plinskih elektrana, a Meta plaća izgradnju svih — plus 2,5 GW obnovljivih izvora. Do 2030. kada bude operativan, Hyperion će biti najveći AI data centar na svijetu, donoseći 6.500 radnih mjesta u gradnju i 500 stalnih pozicija lokalnoj zajednici.
Europska niskotarifna aviokompanija Ryanair upozorila je da će njeni troškovi ove godine znatno porasti zbog skoka cijena avionskog goriva i viših plata posade. Cijena kerozina (Jet A-1) eksplodirala je sa 74 na 150 dolara po barelu nakon što su SAD i Izrael napali Iran i Teheran zatvorio Hormušku tjesnac — kroz koji prolazi petina svjetskog prometa naftom. Ryanair je u aprilu već apsorbirala dodatnih 50 miliona dolara troškova, a ako cijene ostanu na ovom nivou, godišnji udar mogao bi doseći 600 miliona dolara. Izvršni direktor Michael O'Leary upozorio je da bi europske avio-kompanije s manjim hedžingom goriva mogle bankrotirati ovog ljeta — Ryanair je zaštićen hedžingom za oko 80% goriva, ali profitna prognoza za fiskalnu 2027. i dalje je pod pritiskom.
Novi podaci kompanije Zillow pokazuju da cijene nekretnina padaju u sve većem broju američkih gradova, dajući kupcima prvu pravu šansu u godinama. Gradovi koji su za vrijeme pandemije doživjeli najveći rast cijena — poput Austina, Phoenixa i Tampe — sada bilježe najizrazitije korekcije. Stručnjaci upozoravaju da pad nije ujednačen: dok neka tržišta konačno postaju dostupnija, visoke kamatne stope i dalje opterećuju kupce i čine hipotekarne rate skupima uprkos nižim cijenama.
Podaci pokazuju alarmantan trend: američki bankarski sektor je u jednom jedinom mjesecu zaplijenio 42.000 nekretnina od vlasnika koji nisu mogli servisirati hipoteke. Broj ovrha raste u cijeloj zemlji kako kamatne stope ostaju visoke, a inflacija nastavlja gutati kućne budžete. Stručnjaci upozoravaju da je ovo samo početak — stotine hiljada domaćinstava i dalje kasne s otplatama, a socijalne posljedice masovnog gubitka domova mogle bi biti katastrofalne za srednju klasu.
Kripto berza Coinbase otpustila je oko 700 radnika — 14% ukupne radne snage — navodeći nestabilna tržišta i ubrzani razvoj vještačke inteligencije. CEO Brian Armstrong rekao je otvoreno: AI omogućava malim inženjerskim timovima da rade brže nego ikada, pa kompanija više ne treba toliko ljudi. Coinbase prelazi na tzv. "AI-native" model rada s maksimalno pet organizacijskih slojeva i manjim, visoko automatiziranim timovima. Restrukturiranje će koštati između 50 i 60 miliona dolara. Otpušteni radnici u SAD-u dobivaju najmanje 16 sedmica otpremnine.
Bitcoin je u nedjelju navečer skočio 2% i kratko dostigao 80.000 dolara — najviši nivo od kasnog januara. Rast su pokrenule vijesti da je Trump najavio "Project Freedom", inicijativu za sigurni prolaz neutralnih međunarodnih brodova zarobljenih u Hormuškom moreuzи. Bitcoin je u aprilu porastao 12%, što je bio najjači mjesečni rast u godini, a od početka rata s Iranom kriptovaluta je ukupno porasla oko 20% — nadmašivši i dionice i zlato.
Tzv. "social casino" aplikacije — mobilne igre koje simuliraju slot mašine i poker, ali koriste virtualnu valutu — postale su jedan od najbrže rastućih i najopasnijih segmenata tech industrije. Na prvi pogled izgledaju besplatno, ali korisnici troše stvaran novac na virtuelne žetone koji nemaju nikakvu novčanu vrijednost. Dizajnirane su s istim psihološkim mehanizmima kao pravi kockarnice: blještavim animacijama, lažnim "pobjedama" i stalnim podsticajima za ponovnu kupovinu. Bloomberg izvještava o rastućem broju tužbi i poziva regulatora da ih tretiraju kao kockanje.
Finansijski portal NerdWallet objavio je sveobuhvatni vodič za štednju novca. Osnova je pravilo 50/30/20 — 50% prihoda za nužne troškove, 30% za želje i 20% za štednju. Postavite konkretne finansijske ciljeve i automatizirajte uplate na štedni račun direktno s plaće. Otplatite dugove s visokom kamatom što prije. Smanjite račune za TV, internet i mobitel pregovaranjem ili prelaskom na jeftinijeg provajdera. Koristite pravilo 30 dana — prije nepotrebne kupovine sačekajte mjesec dana.